
Opština Despotovac se nalazi u istočnom delu Srbiјe, odnosno sa istočne strane Velike Morave i prostire se između 43 stepeni i 57 minuta i 44 stepeni i 13 minuta severne geografske širine, odnosno 21 stepen i 15 minuta i 21 stepen i 50 minuta od Griniča. Sedište Opštine јe u Despotovcu. U svom istočnom delu Opština јe brdsko planinskog karaktera oivičena vencima Kučaјskih planina, dok јe zapadni deo ravničarskog karaktera i pogodan јe za poljoprivrednu proizvodnju. Skoro celom dužinom teritoriјe Opštine protiše reka Resava. Naјniža apsolutna nadmorska visina iznosi 130 m, a naјviša 1.336 m. (Beljanica)Može se reći da јe Opština Despotovac saobraćaјnicama dobro povezana sa 8 opština koјe јe okružuјu. Putevima Despotovac - Svilaјnac - Markovac (35) km., Despotovac - Ćupriјa (22 km) i Despotovac - Јagodina (35 km), opština Despotovac јe povezana sa auto putem Beograd - Niš. Ukupna dužina regionalnih puteva na teritoriјi opštine Despotovac iznosi 112,5 km. a lokalna putna mreža 87,5 km. Takođe postoјi i železnička pruga u dužini od 42 km, koјa јe povezana sa magistralnom prugom Beograd - Niš - Skoplje.Površina teritoriјe opštine Despotovac iznosi 62.278 ha ili oko 623 km2. Poljoprivredno zemljište prostire se na 31.481 ha, a šumsko na 26.688 ha. Ostalo јe neplodno i građevinsko zemljište. Obradive površine od 26.196 ha 4ine 42,1% ukupne površine teritoriјe opštine Despotovac. U strukturi ovog zemljišta preovlađuјu oranice i bašte.Opštinu Despotovac čini 31 naseljeno mesto, od čega su 2 gradskog karaktera (Despotovac i Resavica). Po popisu stanovništva 2002. godine na teritoriјi opštine Despotovac živi 33.177 stanovnika, od čega u gradu Despotovcu 5.034 i u Resavici 2.571 stanovnik. Teritoriјa opštine Despotovac niјe gusto naseljena, tako da opšta gustina naseljenosti iznosi oko 53 stanovnika po km2 . Po istom popisu ukupan broј domaćinstava јe 9.249, od čega јe oko 6.000 poljoprivrednih domaćinstava. Prosečan broј članova po domaćinstvu јe oko 3,6. Aktivno stanovništvo u zemlji čini oko 60% ukupnog stanovništva, a učešće poljoprivrednog stanovništva u ukupnom јe oko 45%. Na privremenom radu u inostranstvu nalazi se preko 7.000 ljudi.
Sajt opštine Despotovac
Dva kilometra severozapadno od Despotovca nalazi se manastir Manasija,poznat i pod imenom Resava, jer je podignut uz desnu obalu reke Resave, u klisuri koju čine obronci planine Beljanice.Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića, posvećena Svetoj Trojici, podignuta i živopisana izmedju 1407 i 1418 god. i prestavlja mauzolej despota Stefana.Tokom vekova manastir je više puta pljačkan i paljen.Turcima je služio kao utvrđenje, crkva kao konjušnica austrougarskoj vojsci, a priparta kao barutana koja se jednom i zapalila.Obnovljena je 1845.god. Posebnu vrednost Manasije čini njen živopis, koji po lepoti spada među najznačajnija ostvarenja u starom srpskom slikarstvu.To je poslednji spomenik moravskog stila.Freske,ostarele i oštećene i danas uzbuđuju raskošnom lepotom. Iz plavetnila pozadine izranjaju likovi svetitelja u raznobojnim odeći dama sa puno ukrasa. Sve je to vrlo sveđano i naglašeno plemenito i u odelu i u oruđju ,u stavu i u pokretu, u oplemenjinim likovima i umnim pogledima. Nigde u starom srpskom slikarstvu onovremeni život nije toliko ušao u religijsku sliku. Sa freskama poznati pod nazivom"Sveti Ratnici", rađene u strogom vizantijskom stilu dodat je viteški stav tako da predstavljaju uspešnu kombinaciju zapadno renesansnog stila i vizantijske tradicije.U toku vekova živopis u priprati je potpuno uništen ,a u naosu u velikoj meri. Od prvobitnih 2000 metara kvdratnih fresaka, danas ima svega oko 500metra kvadratnih. Ali i tako preostale freske svedoče o prvobitnoj lepoti i raskosi fresaka Manasije.
Više o ovom manastiru možete pročitati OVDE
Resavska pećina se nalazi na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu zvanom (Babina glava), na obali kraškog polja (Divljakovac). Spada u najlepše pećine u našoj zemlji. Ranije su za pećinu znali samo čobani koji su se sklanjali od nevremena sa stadima ovaca. Jedan od čobana je otkriva 1962. godine sa svilajnačkim planinarima, da bi već iste godine ona bila detaljno ispitana od strane novosadskih speleologa, na čelu sa dr Jovanom Petrovićem. Radovi na uređenju pećine su trajali 10 godina, što znači da je pećina zvanično otvorena za posetioce 1972. godine, tačnije 22. aprila.Duga je 4,5 km. Detaljno je istražena 2830 m, a za posetioce je uređeno oko 800 m. Jedna je od najstarijih ispitanih pećina u našoj zemlji, stara je oko 80 miliona godina, dok se stari nakit u pećini procenjuje na 45 miliona godina. Temperatura je konstantna i iznosi 7°C, dok vlažnost vazduha varira od 80-100%. Unutrašnjost pećine obiluje brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima. Po bogatstvu i raznobojnosti nakita Resavska pećina opravdano nosi epitet resavske lepotice.Nakit pećine počinje od samog ulaza koji se nalazi na 485 m n.v. Nakit nastaje rastvaranjem kalcijum karbonata, a boja zavisi od minerala kroz koji prođe voda. Nakit se pojavljuje u tri boje, a to je crvena, žuta i bela. Najdominantnijia je crvena boja koja potiče od oksida gvožđa, bela potiče od kristalnog kalcijuma, a žuta od primesa gline.Za ogranizovane posete uređene su gornja i donja galerija.
Više o Resavskoj pećini možete pročitati OVDE
Izvor Veliko vrelo i vodopad Veliki buk nalaze se u podnožju planine Beljanice. Zaštićeni su Uredbom Vlade Republike Srbije 1995. godine, kao Spomenik prirode Lisine koji predstavlja osobenu znamenitost fonda geo nasledja Srbije.Veliko vrelo pripada malobrojnoj grupi snažnih nekaptiranih kraških izvora i ističe se kao izuzetan primer gravitacionih vrela, dok vodopad predstavlja jedinstvenu pojavu među akumulativnim bigrenim vodopadima Srbije.Izvorište sa vodotokom i vodopadom predstavlja geomorfološko-hidrološki kompleks živopisne lepote i vrednosti naučnog, obrazovnog i kulturnog značaja, te predstavlja prirodno dobro nacionalnog ranga.Veliko vrelo izbija u vrhu kotline pod vertikalnim odsecima Radoševe pećine. Voda ističe u dnu dugačkog sipara između velikih krečnjačkih blokova u vrhu kratke i plitke dolinice. Nekada su vode velikog vrela pokretale vodenice i valjavice za sukno.
Više o ovoj prirodnoj lepoti možete pročitati OVDE
Vodopad „Prskalo“ je dokaz naše netaknute prirode što možete i sami da procenite. Ono se nalazi na 13 km od naselja Resavica.
Više o ovoj prirodnoj lepoti možete pročitati OVDE
Brza, hladna i čista
Reka Resava je najduža desna pritoka Velike Morave. Dugačka je oko 70 km. Protiče kroz opštine Despotovac i Svilajnac. Nastaje od Zlotske reke i Bobovačkog potoka. Izvorište je na preko 1.100 metara nadmorske visine, a ušće na 94 metara.Gornji deo sliva Resave je tipična kompozitna dolina, sastavljena od niza kotlinica, proširenja razdvojena klisurama i kanjonima. Prva u nizu klisura je Manasijska klisura. Zatim se ulazi u stenjevačko-dvorišku kotlinu, pa u strmostensko-stenjevačku klisuru dugu 6 kilometara. Čiste tokove Gornje Resave naseljava izuzetna riblja vrsta, pastrmka potočara.
Više o ovoj reci možete pročitati OVDE
Na izlazu iz Despotovca na prvom kilometru prema Resavskoj pećini nalazi se Park Minijatura. Park Minijatura je jedinstvena turistička ponuda ne samo opštine Despotovac već i cele Srbije. Prostire se na površini od 30 000 m2.Park je nastao 2008. godine. Više od par godina trajala je izrada maketa. Rezultat je trtenutna postavka srednjovekovnih manastira i naših srpskih kuća. One su verne replike urađene u srazmeri 1:17.Park Maketa izvan sadašnjeg vremena i prostora vraća nas presima, istoriji i budi u nama divljenje. Ovde se odmaraju oči i duša i svet oko sebe vidimo iz neke druge perspektive.Otvoren je za posetioce od 15. Aprila do 1. Novembra od 10 do 19h.Između ostalog ''park minijatura'' je trinaesti park takvog sadržaja u Evropi, a u svetu četrdeset i sedmi.
Više o ovoj turističkoj ponudi možete pročitati OVDE